Proslava 450 godina Segeta

SVEČANO PROSLAVLJENA SVETKOVINA GOSPE OD RUŽARIJA I 450. OBLJETNICA UTEMELJENJA SEGETA

NADBISKUP BARIŠIĆ:  SAMO ZAJEDNO MOŽEMO DONIJETI UROD I PLOD

„Potrebno je okopavati naše vinograde jer će se inače dati drugome narodu koji će donijeti plodove. Dat će se onima koji poštuju i cijene život. A što su danas naši vinogradi? Naši su vinogradi danas vlastiti životi, brak, obitelj i naš narod.“

„N arod je vinograd Božji gdje Bog očekuje bogat urod pravednosti, solidarnosti, ljubavi i praštanja, no nažalost često se događa suprotno. Isus je rekao ‘Ja sam trs, vi ste mladice’, no koliko smo mi svjesni te povezanosti? Znamo li da samo zajedno možemo donijet urod i plod?“, rekao je nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić u svojoj propovjedi na dan proslave svetkovine Gospe od Ružarija i 450. obljetnice osnutka Segeta kao kaštela, utvrde u kojoj se narod mogao uvijek skloniti. Velika je to biblijska metafora jer psalmi govore kako je Bog naša utvrda – a tamo gdje ima vjere i pouzdanja u Boga, nije samo sklonište nego i mjesto gdje raste život, gdje plodovi naših ruku uspijevaju. Utvrda vjere je najveća utvrda obitelji. Na sam dan proslave, u misnom čitanju bila je prispodoba o vinogradu kojeg su oteli nepravedni ljudi i baštinika odbacili. To je slika ljudske povijesti i povijesti spasenja, sam Sin Božji je pretrpio odbačenje. Vinograd je uzurpiran ali Bog ga je po Sinu vratio natrag posinovljenim baštinicima. Poruka je da budemo radnici u vinogradu Gospodnjemu a to znači da se brinemo o onomu što nam je Bog dao u baštinu, da gajimo vjeru, obitelj, gradimo naše mjesto i domovinu u dobru i pravednosti.

Bio je to dan za pamćenje, velika proslava segetske povijesne obljetnice na svetkovinu naše zaštitnice Gospe od Ružarija u nedjelju 5. listopada 2014. godine. Dan topao i sunčan, kad je mnoštvo naroda krenulo u procesiju oko mjesta za svojim pastirima, nadbiskupom Barišićem, župnikom don Nikolom, i za kipom Gospe Ružarice kojeg su nosili župljani. Mnoštvo djece, starih i mladih, segetske obitelji, mještani i vjernici, župni zbor i hodočasnici, zaputili su se za Majkom Božjom u pjesmi i molitvi, i obišli cijelo selo, taj stari kaštel koji četiri i pol stoljeća ovdje na obali mora piše svoju povijest. Procesija je prošla u velikom dostojanstvu i radosti, s križem na čelu kojeg je nosio……., kolona duga kao povijest Segeta predstavljala je njegovu dušu, sadašnjost i budućnost, s neprekinutom povijesnom memorijom. Nakon procesije, na trgu pred crkvom Gospe od Ružarija, nadbiskup Marin Barišić u koncelebraciji sa župnikom don Nikolom Galovom i još nekoliko svećenika, predvodio je euharistijsko slavlje. Na samom početku slavlja, nadbiskupa, goste i nazočno mnoštvo pozdravio je Mile Sorić u ime župljana i kulturne udruge „Seget 1564“ koja je osnovana da bi osvijestila ljude, posebno mlade o povijesnoj i kulutnoj baštini Segeta. U kratkim crtama iznio je povijest Segeta koji je osnovan 1564. godine zahvaljujući pisaru trogirske gradske blagajne Jakovu Rotondu. Segetski kaštel je tada podignut da bi lokalnom narodu poslužio kao zaštita od ratnih opasnosti. „ Okupili smo se danas, 450 godina nakon osnutka Segeta da bi Bogu zahvalili za našu povijest.“, rekao je Mile Sorić i istaknuo kako su u ovom svečanom trenutku ponovno zasvirale 150 godina stare segetske orgulje nakon što su nedavno uspješno reastaurirane.

Snaga krunice

Nadbiskup Barišić je u svojoj propovjedi kazao kako Isus u evanđelju u nekoliko navrata govori o vinogradu i tim prispodobama nam otkriva da vinograd nije samo Božji nego i naš te da mi u njemu nismo sluge već sinovi. Poziva nas da prepoznamo da je to naše te da ga s ljubavlju izgrađujemo.  „Potrebno je okopavati naše vinograde jer će se inače dati drugome narodu koji će donijeti plodove. Dat će se onima koji poštuju i cijene život. Opasno je ono što mi danas živimo. Postavili smo se kao gospodari svoga života, života našeg bližnjega, staraca i malog djeteta u majčinoj utrobi. Na taj način, unatoč svim dostignućima današnjice, rušimo vlastitu civilizaciju“,rekao je nadbiskup. Govoreći o segetskoj obljetnici istaknuo je Seget kao kaštel građen radi zaštite od napada s mora i kopna i pozvao nas da se zapitamo imamo li mi danas zaštitu za naše vinograde, za brak i obitelj. Istaknuo je da i u najutvrđenijem kaštelu život može biti ugrožen zbog načina na koji živimo. „Točno je da postoje opasnosti unutar društva, ali smo mi najveća opasnost sami sebi. Naši su vinogradi danas vlastiti životi, brak, obitelj i naš narod.“

„Krunica je bila uz nas u svim osobnim, obiteljskim i narodnim poteškoćama. Molitvom krunice zazivamo Majku u naše vinograde, ona ulazi u naš život i uvodi nas u zajedništvo. Kao što su zrnca krunice nanizana na nit, tako smo i mi ljubavlju povezani jedni s drugima. Vjerujte, gdje se moli krunica, vinogradi nisu ugroženi“. rekao je nadbiskup i zaželio da ovaj jubilej ne bude samo slavljenje prošlosti već otvorenost prema budućnosti te okupljene pozvao da grade svoj vinograd po zaštitom krunice.

Na kraju misnog slavlja, nadbiskupu je don Nikola uručio kao dar sliku Segeta zahvalivši mu što je kao pastir prevodio narod na ovom velikom događaju. „Naši preci, djedovi i bake, majke i očevi, s ljubavlju su čuvali ovu grudu zemlje, žuljavim rukama je obrađivali, znojem zalijevali, i nisu je prodavali nego je nama sačuvali i predali. Gradili su kuće, crkve i škole, no ono najvažnije rađali su djecu. Oni su osigurali našu povijest, a na nama je da osiguramo budućnost. Radostan sam što danas vidim rijeku djece. Oni su jamstvo naše budućnosti“,rekao je na kraju don Nikola, zahvalio svima koji su pomogli u organizaciji slavlja, i čestitao župljanima i mještanima dan župe i obljetnicu Segeta.